Piše: MIODRAG BARJAKTAROVIĆ, novinar, publicista i književnik
Za istoriju i arheološka istraživanja najpouzdaniji podatak o starosti crkve je pisani izvor, a to je u ovom predmetu Dionisijev ktitorski natpis na oltarskom stolu. Dosadašnja istraživanja pomenutog autora svode se na pretpostavku.
Naime, Šekularac se oslanja na turski popis iz 1485. godine kada se Kaludra (navodno) prvi put pominje. Međutim, Kaludra je postojala prije turske najezde, odnosno prije turskog popisa! Nije utvrđeno od kada postoji Kaludra? Kaludra je dobila naziv po kaluđerima, Ćelije po isposnicama pećinama, prije kosovskog boja i propasti srpskog carstva! Od kada? Iz ove analize proizilazi pretpostavka da je manastir i crkva Sv. Luke u Kaludri podignuta prije HIV vijeka. Po predanju, pred turskom najezdom kaluđeri su iz manastira Ćelije i crkve Sv. Luke odnijeli blago u Pećku patrijaršiju, o čemu piše dr Radoslav Jagoš Vešović („Pleme Vasojevići”, Sarajevo 1935), pop Bogdan Lalević i Ivan Protić („Vasojevići”, Beograd, 1903 – reprint izdanje: Dušan Stijović i Miljan Lalević, Andrijevica 1991). S obzirom na to pretpostavka da je ova crkva bila „ispostava” Šudikove i Đurđevih stupova takođe je nepouzdana. Manastir Đurđevi stupovi podigli su Nemanjići u 12. vijeku na naseljenom prostoru, koje nije skrovito, dok je manastir Sv. Luke sagrađen na skrovitom mjestu, u bespuću. Tada Kaludra nije bila naseljena, te ovo ukazuje na pretpostavku da je manastir u Kaludri podignut prije nego je ista naseljena, odnosno prije manastira Đurđevi stupovi.
Naučni radnici iz Beograda – dr Gordana Jovanović sa Filološkog fakulteta i dr Gordana Tomović sa Istorijskog instituta, poslije prijema mog materijala i istraživanja, objavile su rezultat u naučnim separatima u Zborniku radova pod nazivom: „Đurđevi stupovi i Budimljanska eparhija – starosrpski natpisi iz manastira Svetog Đorđa kod Berana i iz okoline”, Berane – Beograd 2011. UDK 930.2:003.071 (163.41). Na str. 515, 518, 519 i 520 prikazale su rezultat svog istraživanja Dionisijevog ktitorskog natpisa u crkvi Sv. Luke u Kaludri. Na str. 518 i 519 uvaženi naučnici – dr Gordana Jovanović i dr Gordana Tomović, pozivaju se na moje foto-snimke i tekst natpisa objavljen u listu „Sloboda”, broj 690 od 10. oktobra 1991. godine, na čemu im se zahvaljujem.
Upoređujući naučne rezultate do kojih su došli dr Božidar Šekularac, dr Gordana Jovanović i dr Gordana Tomović uočava se neslaganje u pogledu ključne činjenice da li je ktitor Dionisije podigao ili obnovio manastir, odnosno konake, čime se i dalje osporava starost ove svetinje vezujući je za 14., 15. i 16. vijek.
Uz visoko poštovanje i uvažavanje kompetentnosti i stručnog nalaza i mišljenja pomenutih doktorki, nalazim, na osnovu ostalih izvora: literature, predanja, ličnog istraživanja i saznanja, kao i poređenja njihovog nalaza i nalaza dr Šekularca, da postoje izvjesna neslaganja, nedoumice i neutemeljene pretpostavke.
U istraživanju starosti manastira Sv. Luke u Kaludri od strane stručne i naučne javnosti u Crnoj Gori i Srbiji došlo se do značajnog i vrijednog naučnog rezultata. Međutim, „naučni rezultat nikada nije završen i savršen”. Polazeći od ove naučne teze smatram da je potrebno uporediti dosadašnje rezultate i usmjeriti dalji tok istraživanja u smislu usaglašavanja naučnih rezultata, otklanjanja protivurječnosti, nejasnoća, nedorečenosti i uključivanja ostalih dokaza i činjenica u korelaciji istraživanja od strane arheologa, lingvista, ortografa, paleografa, grafologa, filologa, sa ostalim saznanjima i činjenicama iz oblasti istorije, geografije, grafologije, morfologije, toponima i drugih relevantnih elemenata.
Nastaviće se